15 pitanja koje bi svaka novopečena MAMA pitala PEDIJATRA!

Mlade mame obično imaju bezbroj pitanja, kojima bi rado “udavile” svog pedijatra! Kada beba stigne u naš dom i očara ceo prostor ljubavlju, pitanja i podpitanja kreću da se množe, a situacije beskrajno da se analiziraju!

Zato smo za Vas pitali divnu doktorku Jelenu Pantić-Vrsajkov, pedijatricu klinike MediGroup,​ nekoliko ključnih pitanja koja zanimaju svaku mamu koja upravo prolazi kroz period privikavanja!

  1. Šta sve o bebi govori ocena dobijena na rođenju?

Ocena koju beba dobija na rođenju naziva se Apgar skor. Ova ocena je znak prilagođavanja deteta vanmateričnom životu. Ocenjuje se prvi udah, plač, srčana radnja, boja kože i tonus mišića, u nultom i petom minutu nakon rođenja. Ocena od 8-10 znači da se novorođenče dobro prilagodilo. Ocena od 4-7 označava da su prisutni problemi prilikom porođaja i da je potrebno primeniti određene medicinske procedure (aspiracija, terapija kiseonikom, smeštaj u inkubator). Ocena od 0-3 znači da je dete pretrpelo težak stres prilokom porođaja i da su neophodne mere reanimacije i životne potopre.

  1. Gatrijev test- šta je i kada ga je preporučljivo uraditi?

Gatrijev test je skrinig test koji služi za rano otkrivanje retkih urođenih bolesti kod novorođenčeta. Najpre jeosmišljen za rano otkrivanje fenilketonurije, a potom su naučnici utvrdili da se na sličan način, iz jedne kapi krvi mogu detektovati i mnoge druge bolesti. Cilj je da se što pre započne lečenje ovih bolesti, u kom slučaju deca nastavljaju da žive i ravijaju se bez posledica. U Srbiji se radi test na rano otkrivanje urođene nedovoljne funkcije štitne žlezde (kongenitalni hipotireoidizam), fenilketonurije i cistične fibroze, između četvrtog i sedmog dana života. Roditeljima se javljaju rezultati samo ukoliko su pozitivni. Pozitivan nalaz Gatrijevog testa ne znači uvek bolest, već se dijagnostika dopunjuje analizom krvi iz vene i drugim testovima.

  1. Kako da znamo da li beba dovoljno jede i napreduje?

U prvim danima života beba ne može da unese veliku količinu hrane tako da koristi zalihe hranljivih materija koje se nakupljaju tokom trudnoće u takozvanom mrkom masnom tkivu.  Sve bebe rođene u terminu ili blizu termina imaju dobro razvijene reflekse sisanja i gutanja i nagonsku potrebu za hranom koja se manifestuje glasnim plačem, tako da se većina beba do kraja prvog meseca uobroči i traži hranu na 2-3 sata.  Sita beba deluje zadovoljno, spava ili je mirnom budnom stanju, ima 8-10 mokrih pelena dnevno. Vrlo brzo napredovanje bebe na težini vidi se po nakupljanju masnog tkiva, najpre na obrazima, grudnom košu, potom na stomačiću te na rukama i nogama. Sita bebe neće tražiti sledeći obrok bar 2 sata. Ipak, ukoliko beba ima problema sa hranjenjem, sisa sporo i slabo, pospana je tokom hranjenja, potrebno je proveriti napredak deteta merenjem telesne mase.

  1. Zelena stolica- loš znak ili ne?

Dojena beba ima zlatno-žute stolice sa gromuljicama koje potsećaju na seme susama. Dete hranjeno na adaptiranoj mlečnoj formuli može da ima žute, zelenkaste ili braonkaste stolice, koje su obično čvršće nego stolice deteta koje se iskjljučivo hrani majčinim mlekom. To znači da je maslinasto-zelena ili braon-zelena boja stolice normalna. Jedino tečne, svetlozelene stolice, koje potsećaju na žabokrečinu mogu biti znak nedovoljnog kalorijskog unosa kod deteta, i to ukoliko se ponavljaju. Jedna zelena stolica svakako nije znak za uznemiravanje. Takođe, promene boje stolice se javljaju ukoliko dete ima respiratornu ili crevnu infekciju, pri uvođenju nemlečne hrane, čak i prilikom nicanja zubića.

  1. Da li spavanjem na istoj strani može doći do ulegnuća glave?

Kosti glave novorođenčeta i mladog odojčeta su meke, kosti lobanje još uvek nisu srasle, te je “modeliranje glave” moguće. Ukoliko beba stalno leži na istom boku ili na leđima, može se javiti blago udubljenje glavice na tom mestu. Srećom, takvi deformiteti se ispravljaju sami od sebe kada se koriguje položaj deteta. Odojče treba da spava na leđima, ali mu tokom dana treba menjati položaj na oba boka i na stomaku. Takođe, beba treba i mora da se nosi, jer se time doprinosi njenom celokupnom psihomotornom razvoju.

  1. Grčevi – od čega nastaju i kako ih prebroditi?

Razlog nastajanja grčeva i dalje je nepoznanica za pedijatre. Smatra se da su grčevi najverovatnije posledica širenja creva koje se normalno javlja pri prolasku crevnog sadržaja i gasova, koje neke bebe doživljavaju kao bol. Određenu ulogu ima i nasledni faktor, a postoje i neke studije koje povezuju grčeve kod beba sa pojavom migrene u kasnijem uzrastu. Ne postoji lek koji bi otklonio grčeve, postoje samo dodaci ishrani koji pomažu da se ovaj period lakše prebrodi. Svi preparati koji postoje na tržištu ili pomažu oslobađanje gasova i pražnjenje stolice (Espumisan kapi, Calmosine), ili pomažu varenju hrane (Colief). U prevenciji nastanka grčeva pomažu probiotici koji se bebi daju u vidu kapi, sadrže probiotske kulture koje su zastupljene i u majčinom mleku. Njihov unos pomaže formiranju normalne crevne flore novorođenčeta i odojčeta, te pravilan razvoj creva.

  1. Kako pravilno očistiti nos bebi koja još uvek ne sedi?

Čišćenje nosa bebi je uvek izazov.  Zapušen nos i nos ispunjen sekretom smetaju bebi pri hranjenju i spavanju. Osim toga, ukoliko se ne otkljanja sekret iz nosa, može da dođe do komplikacija, kao što je upala srednjeg uha. Bebi koja ne sedi nosić se čisti tako što se glavica deteta nežno okrene u stranu, ušprica se u tu nozdrvu sprej morske vode namenjen za najmlađi uzrast, i nakon kratke pauze sekret iz nosa aspirira aspiratorom za nos. Potom se glava okrene na drugu stranu i postupak ponovi sa drugom nozdrvom. Ovaj postupak se može ponavljati više puta u toku dana, kad god roditelji primete da dete teže diše ili ima puno sekreta u nosu.

  1. Kako ublažiti bolno nicanje zuba?

Kao i kod grčeva, i kod zubića je doživljaj bola individualan. Neke bebe lakše podnose taj bol od drugih. Zubi prosečno počnu da niču u uzrastu od šest meseci. U ovom periodu javlja se pojačano lučenje pluvačke, stalna potreba deteta da stavlja igračke u usta, razdražljivost i noćno buđenje deteta. Kod neke dece se javlja oslabljen apetit ili promena u konzistenciji stolice u periodu nicanja zuba. Sve ove pojave su fiziološke i zahtevaju terapiju. Detetu možemo pomoći davanjem glodalica ispunjenih vodom koje se drže u frižideru, jer hlađenje desni olakšava tegobe. Sličan efekat imaju preparati koji se aplikuju na desni koji sadrže lokalni anestetik koji dedetu privremeno otklanja bol. U slučaju da je dete jako uznemireno i plačljivo pri nicanju zuba, možemo mu dati analgetik u vidu paracetamol preparata.

  1. Da li je važno da beba jede tokom noći?

Novorođenčad i mlađa odojčad treba de se hrane tokom noći, zbog ubrzanog rasta koji je najintenzivniji u prvim mesecima života. Nakon rođenja beba se hrani “na zahtev” ali se do kraja prvog meseca života većina beba “uobroči” te imaju 7-8 obroka. Ukoliko je u prvom mesecu života dete dobro napredovalo, pedijatar će vas posavetovati da možete izbacivati noćne obroke tako što ćete pustiti bebu da spava koliko želi.  Većina beba postepeno izbaci noćni podoj u uzrastu oko 3 meseca. Posle 6 meseci dete ne bi trebalo da ima noćno hranjenje. Noćno hranjenje, posebno na flašicu, može biti pogubno za zube deteta.

  1. Kako negovati osetljivu kožu bebe?

Za bebe sa osetljivom kožom preporučujem kupanje sa posebnim kozmetičkim preparatima za kožu sklonu atopiji. To podrazumeva kupanje sindetima (sredstva za pranje bez sapuna) koji se koriste za pranje kose i tela ili u uljanim kupkama. Nakon kupanja bebe sa osetljivom kožom potrebno je namazati emulzijom, koja sadrži kombinaciju ulja, vode i hranjivih sastojaka koji služe da zaštite bebinu kožu od spoljašnjih uticaja. Sa ovakvim sredstvima mogu se bebe kupati svaki dan.

  1. Koliko su san i ustaljen ritam u toku dana važni za  bebu?

I za bebu i za roditelje potrebno je da se beba što pre “uobroči” što znači da ima ustaljen ritam hranjenja, obično na 3 sata. Sa izbacivanjem noćnih obroka dete se samo navikava na duže periode spavanja tokom noći. Kao što znamo, naše telo je genetski predodređeno na dnevno-noćni ritam, što znači da se noću metabolizam i rad srca usporavaju, oragani se odmaraju, regenerišu. Kod dece je važan i hormon rasta koji svoj maksimum lučenja dostiže noću. Bebi koja ne može da uspostavi ritam spavanja i budnosti pomoći ćemo tako što ćemo noću gasiti svetlo u sobi, ugasiti muziku i svu buku svesti na minimum. Preko dana bebi nećemo praviti posebne uslove za spavanje, može da spava i uz tišu muziku, umereno glasan govor, uobičajen zvuk kućnih aparata. tako će se vremenom dete navići na dnevno-noćni ritam.

  1. Kada se prvi put preporučuje provera krvne slike?

Rutinski se krvna slika radi u uzrastu od 6 meseci, radi skrininga na malokrvnost. Smatra se da do ovog uzrasta dete ima zalihe gvožđa dobijene od majke u materici, a posle šest meseci može da se javi nedostatak gvožđa i posledična anemija. Kod prevremeno rođene dece i dece sa zdravstvenim problemima pedijatar može i ranije tražiti krvnu sliku deteta.

  1. Uvođenje nemlečne ishrane- od čega i kada krenuti?

Nemlečna ishrana se uvodi najranije sa puna 4 meseca a najkasnije sa punih 6 meseci deteta. U periodu od 4 meseca većina dece su zrela da počnu sa unošenjem kašaste hrane. Vreme započinjanja uvođenja nemlečne hrane najbolje da odredi pedijatar ili patronažna sestra koja obilazi odojčad u ovom uzrastu. Neki znaci da je detetu potrebna druga hrana sem mleka su: ponovo se budi noću i traži hranu iako je izbacilo noćne obroke; ima stolice tečnije nego što je do sada imalo, ili se javlja opstipacija koje ranije nije bilo; pokazuje veliko interesovanje za hranu koju jedu roditelji. Prva hrana mogu da budu bezglutenske žitarice sa adaptiranim ili majčinim mlekom, povrće ili voće. Nova hrana uvek se uvodi tokom prepodneva i počinje se sa 1-2 kašičice uz postepeno povećavanje. Kada dete 5 dana za redom jede novu namirnicu, sledećeg dana može da pojede i veću količinu, obično je to 100-150 g po obroku. Potom možete na isti način započeti uvođenje nove namirnice. Ukoliko beba odbija kašastu hranu, napraviti pauzu od nekoliko dana pa ponovo probati. Kasno uvođenje nemlečne hrane se ne preporučuje jer postoji rizik od anemije. Osim toga detetu treba nekad i mesec dana da se navikne na hranjenje kašičicom i nove ukuse. Nemlečna hrana se detetu daje u kašastom obliku, isključivo na kašičicu, na flašicu se ne preporučuje.

  1. Kako postupiti u slučaju alergijske reakcije kod bebe i kako je prepoznati?

Burne alergijske reakcije podrazumevaju ospu po telu u vidu koprivnjače, u težim slučajevima otok lica, tela i gušenje. U tim slučajevima potreban je neodložan pregled lekara. Naglo nastalo povraćanje ili dijareja nakon konzumiranje neke namirnice takođe je jedan od simptoma intolerancija na hranu.  Suptilnije reakcije nastaju postepeno, u vidu crvenila oko usta, sitnog osipa po telu. Uporan atopijski dermatitis takođe može da bude znak alergije na hranu. Dugostrajan kašalj, posebno noćni, uporno bljuckanje, grčevi u trbuhu, dugotrajne dijareje zahtevaju takođe alergološku obradu jer mogu biti simptom alergije na hranu. U slučaju pojave bilo kakve reakcije na nove namirnice obustavlja se uvođenje te namirnice i potrebno je konsultovati pedijatra.

  1. Šta je to sve što možemo da očekujemo u fizičko-psihičkom razvoju bebe do 6.meseca života?

Ovo je uzbudljiv period ubrzanog rasta i razvoja kada se pronene kod deteta vide nekad i na dnevnom nivou. Dok u prva tri meseca kod bebe dominiraju takozvani primitivni refleksi, sa šest meseci oni su u potpunosti nestali i beba je već usvojila mnoštvo voljnih složenih pokreta. Istovremeno se razvija govor deteta, od gukanja, preko glasnog smejanja, do nizova suglasnika i samoglasnika. Tokom ovog perioda mozak se izuzetno brzo razvija, što se može videti i po porastu obima glava. Interakcija sa detetom, zadovoljenje osnovnih dečijih potreba i stimulativno okruženje presudni su u ovom periodu. Tako beba sa tri meseca može da se uzdigne na podlaktice kada je stavljena potrbuške. U položaju na leđima prati pogledom igračku i odiže ruke i noge u pokušaju da je uhvati. U periodu od šest meseci ume da se rotira sa leđa na stomak. U ovom položaju oslonac je na ispružene ruke, često se oslanja samo na jednu ruku a drugom hvata igračku. U položaju na leđima uzima aktivno ponuđenu igračku obema rukama i stavlja je u usta. Može i stopalo da stavi u usta. Sa šest meseci može da sedi samostalno ili uz oslonac na ruke.

Intervjuisala Kristina Mitrić.

Zahvaljujemo se doktorki Jeleni Pantić Vrsajkov, iz Klinike MediGroup na izdvojenom vremenu! 

Photo: shotterstock, unsplash.

 

 

 

Leave a Comment

Scroll to Top